Treća Javna tribina: Grad i promet otvara raspravu o jednoj od ključnih tema suvremenog urbanog razvoja - ulozi brownfield zona u transformaciji grada, njihovom prometnom i društvenom kontekstu te odgovornosti stručnjaka i institucija u oblikovanju novih modela urbane regeneracije.

U fokusu je pitanje: kako Zagreb, grad čiji se urbani identitet godinama gradi na slojevima industrijskog nasljeđa, može istodobno štititi svoju prostornu memoriju i odgovoriti na suvremene zahtjeve mobilnosti, održivosti i kvalitete života?

Tribinu moderira Luka Krstulović, arhitekt i urbanist (INTERDIS d.o.o.), koji naglašava kako dinamiku razvoja grada mora pratiti dinamika planiranja. Upozorava na posljedice deregulacije urbanističkog sustava te nužnost integralnog pristupa brownfield investicijama - kroz povezivanje urbanizma, prometa, sociologije, ekonomije i okoliša, uz održive modele javno-privatnog partnerstva.

Prof. dr. sc. Marko Ševrović (Fakultet prometnih znanosti) ističe prometne i društvene izazove prenamjene bivših industrijskih područja. Kada se takve zone transformiraju isključivo u stambene cjeline, bez javnih sadržaja i radnih mjesta, nastaje prostorna ovisnost o automobilu i prometna preopterećenost. Kvalitetno prometno planiranje, temeljeno na načelu mješovite namjene, može stvoriti uravnotežen urbani prostor i potaknuti održive oblike kretanja.

Iz perspektive Grada Zagreba, Nataša Milutin Naglić, pomoćnica pročelnika za strategijsko i prostorno planiranje, predstavit će pregled evidencije brownfield područja te planove za njihovu revitalizaciju. Naglasit će institucionalni okvir i aktualne gradske projekte, među kojima su Gredelj, Zagrepčanka, Zagrebački velesajam, Blok Badel i prostor bivše tvornice Sljeme u Sesvetama - prostori čiji razvoj uključuje participativne procese i javne natječaje.

Sociološki uvid donosi Lora Heršak (Muzej grada Zagreba), koja ukazuje da je revitalizacija brownfielda prilika za stvaranje inkluzivnih urbanih sredina, dostupnih i raznolikih, ali i opomena - jer procesi bez uključivanja lokalne zajednice mogu dovesti do gentrifikacije i prostorne isključivosti. Grad, podsjeća Heršak, pripada građanima, a planiranje mora čuvati i materijalnu i identitetsku baštinu prostora.

Iz perspektive prometne ekonomike i održive mobilnosti govorit će Mateo Uravić (Ernst & Young Savjetovanje d.o.o.), koji upozorava da brownfield lokacije, iako prometno dobro pozicionirane, često nisu spremne za nove funkcije. Naglašava potrebu primjene planerskih alata koji procjenjuju stvarne kapacitete prometnog sustava i omogućuju održivu transformaciju bez zagušenja mreže.

U vremenu kada se granice grada šire brže od njegove infrastrukture, a prostorno planiranje sve češće zaostaje za investicijskim dinamikama, javne tribine poput ove nastoje otvoriti prostor stručnog i javnog dijaloga o urbanim politikama budućnosti.

Urania - prostor kreacije time nastavlja graditi platformu za interdisciplinarne razgovore o gradu: o njegovim tokovima, slojevima i mogućnostima razvoja kroz kritičko promišljanje prostora, prometa i društva.